Srijeda, 18 Listopad, 2017
   
Tekst
Zadnje:

Nedostatak radne snage u skladištima

Približavanje predblagdanskog razdoblja za veliki dio industrija znači i rapidan porast prodaje i ,posljedično, aktivnosti u skladištu. U tom razdoblju svake godine sve više do izražaja dolazi problem zapošljavanja kvalitetne radne snage u skladištima i distribucijskim centrima. Ako ovih dana pregledate razne portale za zapošljavanje na svakom od njih se traži nekoliko desetaka skladišnih radnika uključujući i otvorene pozicije u inozemstvu. Pojedine agencije čak osiguravaju i pomoć u preseljenju u inozemstvo, sve kako bi se božićna sezona uspjela odraditi bez velikih potresa.

 

Do prije nekoliko godina problem dodatne radne snage u skladištima relativno se jednostavno rješavao privremenim zapošljavanjem i studentskom ispomoć. Međutim uvođenje i širenje WMS poslovanja u skladištima, rad u sve kompleksnijim ERP sustavima, kombiniranje vanjskih i internih dobavljača proizvoda i usluga, uzrokovalo je potrebu za kvalificiranijim kadrom i dužim periodima uvođenja u posao. Nekada je novozaposleni ili privremeno zaposleni radnik u skladištu najčešće bio niže ili srednje kvalificiran, no danas to sve više postaje iznimka, dok se za razne voditeljske pozicije već samo kao uvjet postavlja viša ili visoka razina obrazovanja. Razni tečajevi za posao skladištara kao uvjet upisa postavljaju završenu srednju školu, a sami traju čak i više od šest mjeseci gdje se uz praktične primjere rada u skladištima uključuju i sadržaji iz statistike, prometa, knjigovodstva i slično.

Po istraživanju Manhattan Associates skladišna radna snaga postaje i sve starija, što će uz nezainteresiranost mlađih radnika ovaj problem učiniti još vidljivijim. Razloga za svojevrsnu nestašicu radne snage u skladištu ima nekoliko: uvjeti na radnom mjestu mogu biti vrlo teški (hladnoća, vlaga), sam posao je ponavljajući i za dio radnika dosadan, efikasnost rada se mjeri do u sekundu što pojedincima može predstavljati preveliki pritisak, rad najčešće uključuje rad u smjenama i vikendom. Rapidan razvoj e-commerce poslovanja također je značajno povećao broj potrebnih skladišnih radnika. Također, oni koji na kraju i završe raditi u skladištu najčešće to smatraju privremenim „dok ne nađem nešto bolje“ rješenjem, što drastično smanjuje i broj radnika koji bi kasnije mogli preuzeti odgovornije ili upravljačke poslove unutar skladišta i distributivnih centara.

Posljedica je ta da je za jedan od najvažnijih zadataka u supply chainu zadužena kombinacija starijih radnika od kojih dio nije potpuno usvojio nove tehnologije te mlađih, dijelom nezainteresiranih radnika. Ipak, glavni razlog problema s kadrovima u skladištima predstavlja činjenica da primanja radnika u skladištu nisu adekvatno pratila povećanje znanja i dužnosti koje se zahtjeva od njih za kvalitetno obavljanje poslova. Prema podacima portala Moj Posao prosječna plaća u kategoriji „Skladištenje i logistika“ u Hrvatskoj iznosi 3723 kn, uključujući i voditeljske pozicije, što je značajno niže od prosječne plaće u Hrvatskoj koja iznosi cca 5700 kn.

Očito je da će poslodavci kojima su za odvijanje radnog procesa u tvrtki potrebni skladištari morati pronaći nove načine kako privući nove i poboljšati performanse starih radnika. Najočitije rješenje bilo bi povećanje plaća skladišnih radnika, što i nije pretjerano realna opcija u sadašnjoj situaciji kada najveći dio tržišta efikasnost skladišnih operacija promatra isključivo s aspekta troškova. Sljedeći način smanjenja problema je osigurati da postojeći radnici posao obavljaju s optimalnom efikasnošću. Zbog toga  je vrlo važno kvalitetno komunicirati ciljeve kompanije i samog skladišta, te osigurati provođenje svih potrebnih treninga i edukacija. Također, KPI pokazatelji koji se zahtijevaju, moraju biti vrlo jasno postavljeni dok bi informacije o tome u kojoj mjeri se KPI ispunjavaju trebalo u prvom redu koristiti kao podlogu za poticanje i nagrađivanje najboljih.

Kako je potpuna robotizacija skladišnog poslovanja još uvijek relativno daleko, očigledno je da će se problem nedostatka skladišnih radnika ipak morati rješavati kombinacijom povećanih primanja, kombiniranjem radnih zadataka, provođenjem kvalitetnih treninga i edukacija te nagrađivanja najboljih, kao i razvijanjem imidža cijele kompanije kao „poželjnog poslodavca“.

 

Autor članka je Radomir Radomir - Trenutno je zaposlen na poslovima voditelja logistike u Pevec dd. Diplomirao je ekonomiju na Ekonomskom fakultetu u Rijeci, smjer management. Od samih početaka karijere radi u logistici, a iskustvo skuplja u tvrtkama kao što su Getro, one2play, Domi, Integralog i druge.

Submit to FacebookSubmit to TwitterSubmit to LinkedIn

Social Face

Prijava - odjava

ispod glavnog